fbpx

Subscribe Now

* You will receive the latest news and updates on your favorite celebrities!

Trending News

30 stu 2020

Objava

MOŽE LI SE PONOVITI NEŠTO SLIČNO? Drugi val španjolske gripe ubio je milijune…
foto: pixabay
Korona virus

MOŽE LI SE PONOVITI NEŠTO SLIČNO? Drugi val španjolske gripe ubio je milijune… 

Malo je poznato da je upravo drugi val zloglasne španjolske gripe krajem prvog svjetskog rata odnio puno više života nego prvi, 50-ak ili više milijuna. Sada se mnogi pitaju može li se isto dogoditi i sa covidom-19?

Dok brojne zemlje u kojima broj novozaraženih i mrtvih u pandemiji covida-19 kreću s ublažavanjem mjera društvenog distanciranja i postupnom normalizacijom života, stručnjaci upozoravaju da treba voditi računa o mogućem drugom valu koji bi mogao biti opasniji od prvog.

Na drugi val, među ostalima, upozorio je u utorak u intervjuu za Washington Post Robert Redfield, direktor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

„Postoji mogućnost da će napad virusa na našu zemlju sljedeće zime biti još teži od onog kroz koji smo upravo prošli“, rekao je Redfield. “Imat ćemo istovremeno epidemiju gripe i koronavirus“, dodao je, najavivši dvostruki napad na zdravstveni sustav.

Ova i slična upozorenja mogu prizvati sjećanja na poznatu činjenicu da je španjolska gripa poharala svijet u čak tri vala u kojima je ukupno umrlo između 50 i 100 milijuna ljudi.

Pritom je poznato da je prvi val, koji je krenuo u travnju 1918., bio relativno blag, vrlo sličan tipičnim epidemijama gripe. Najugroženiji su bili bolesni i stariji, dok su se mlađi i zdraviji lako oporavljali. U njemu je umrlo “samo” par milijuna ljudi.

Drugi val, koji je krenuo u kolovozu 1918., bio je najžešći, dok je treći, koji je krenuo u jesen 1919., bio jači od prvog, ali slabiji od drugoj, s tim da je  listopad 1918. bio je mjesec s najvišom stopom smrtnosti u cijeloj pandemiji.

U slučaju španjolke jedan od ključnih razloga za veću smrtnost drugog i trećeg vala bilo je to što je uzročnik bolesti, virus A(H1N1), nakon prvog vala mutirao u smrtonosniji oblik. Stručnjaci smatraju da se to dogodilo zbog toga što se virus širio za vrijeme Prvog svjetskog rata. Naime, u normalnim okolnostima civilnog života prirodna selekcija favorizira mutacije virusa prema blažim oblicima. Ljudi koji se jako razbole ostaju kod kuće i uglavnom ne šire bolest, dok blago bolesni nastavljaju s normalnim životom pa blaži soj dobiva više prilike za širenje. U bitkama Prvog svjetskog rata koje su se vodile po rovovima prirodna selekcija bila je obrnuta. Vojnici s blagim simptomima ostajali su tamo gdje su bili, dok su teško bolesni bili transportirani u prepunim vlakovima u prepune bolnice, što je omogućilo jače širenje opasnijih mutacija. U svakom slučaju, ima pokazatelja da je godinama kolala Europom prije nego što je izbila kao najubojitija pandemija u poznatoj povijesti.

Glavni uzrok pokretanja eventualne pandemije drugog vala koronavirusa moglo bi biti preuranjeno i pretjerano popuštanje u mjerama društvenog distanciranja.

Epidemiologinja Kathy Leung i suradnici iz School of Public Health na Sveučilištu u Hong Kongu u ožujku su objavili studiju u kojoj su analizirali moguće štetne posljedice prijevremenog opuštanja mjera.

Njihova studija pokazala je da ono može dovesti do novog, intenzivnijeg prijenosa virusa i time drugog vala infekcije. Njihovi nalazi važan su orijentir za vlasti, jer upozoravaju na moguće posljedice preranog ublažavanja strogih mjera. Međutim, oni u svojoj studiji nisu istraživali učinke pojedinačnih mjera niti koja bi mogla biti najefikasnija.

Autori tumače da se bazni broj reprodukcije virusa R0, koji nam govori koliko zdravih osoba u prirodnim uvjetima u populaciji bez imuniteta može zaraziti jedna osoba, strogim mjerama može smanjiti ispod 1, što znači da širenje bolesti jenjava. Tada kažemo da je R manji od 1. No čim mjere popuste, a osobito ako se to dogodi prerano, R može ponovno narasti iznad 1 i epidemija će se ponovno početi eksponencijalno širiti.

Nedavna analiza znanstvenika poznate London School of Health and Tropical Medicine (LSHTM) pokazala je da je Hrvatska prilično uspješno smanjila R covida-19. On je u Hrvatskoj već nekoliko tjedana malo ispod 1, odnosno negdje oko 0,8. To znači da ne smije biti prevelikog opuštanja.

Epidemiolog Branko Kolarić s Medicinskog fakulteta u Rijeci kaže da će njegovi hrvatski kolege stoga pozorno pratiti kako popuštanje mjera utječe na rast reprodukcije virusa R.

„Ako dođe do njegova rasta, restrikcije će se ponovno morati uvoditi. Trenutno se analiziraju najlogičnije mjere u kojima se društvena distanca može održavati čak i uz popuštanje. Naime, Hrvatska ne smije dopustiti da joj se dogodi ono što se dogodilo u Singapuru koji je duže vrijeme imao odličnu situaciju s podrobnim testiranjem i praćenjem, a bez previše restrikcija, da bi posljednjih dana bilježio nagli porast broja infekcija. Ljudi moraju biti svjesni da smo ovako dobru situaciju imali zahvaljujući tome što smo se pridržavali strogih mjera. Ne smijemo to upropastiti neodgovornim ponašanjem“, upozorava Kolarić.

Dio hrvatskih stručnjaka smatra da bi ove godine možda bilo najbolje da se djeca ne vraćaju u školske klupe, osobito starija djeca koja imaju starije roditelje, a mogu biti sama kod kuće i učiti od kuće.

Kao i svi slični virusi koji imaju jednostruku, relativno kratku RNA za reprodukciju, SARS-CoV-2 relativno lako mutira. To je jedan od razloga zbog kojih prehlade koje uzrokuju sezonski koronavirusi uvijek iznova svake godine uspijevaju zaraziti veliki broj ljudi.

Stručnjaci uglavnom smatraju da SARS-CoV-2 ipak mutira sporije od gripe i HIV-a jer ima nešto vjernije prepisivanje genoma zbog određenih mehanizama i enzima kojima se koristi, a koji popravljaju pogreške i čine njegovu replikaciju točnijom.

No s druge strane neka novija istraživanja pokazuju da bi sposobnost njegove mutacije možda mogla biti podcijenjena te da već sada u svijetu postoje neke opasnije mutacije.

Jedna nova studija vodećih kineskih znanstvenika koja još nije prošli reviziju neovisnih stručnjaka, otkrila je da je SARS-CoV-2 mutirao u više sojeva te da postoje neki koji prethodno nisu bili zabilježeni.

Štoviše, profesorica Li Lanjuan i njezini kolege sa sveučilišta Zhejiang tvrde da su pronašli izravne dokaze da bi neke mutacije mogle biti značajno opasnije od drugih.

Kineski tim uzeo je uzorke sojeva virusa od 11 nasumično izabranih pacijenata iz Hangzhoua i testirao koliko oni efikasno mogu zaraziti i ubiti stanice. Istraživači su u studiji zabilježili različite mutacije među sojevima virusa, uključujući i jednu koja je stvarala čak 270 puta veće virusno opterećenja od najblažeg tipa. Poznato je da su virusi koji stvaraju veća virusna opterećenja generalno opasniji.

Rezultate ove studije treba uzeti s određenom rezervom prije nego što prođu recenziju, no oni ipak predstavljaju upozorenje da o virusu SARS-CoV-2 još ne znamo dovoljno te da ga ne bismo trebali podcijeniti.

„Ako se brzo širi, on može mutirati u smrtonosniji oblik. Trenutno se procjenjuje da je njegov letalitet negdje između 0,5% i 3%. Za španjolsku gripu procjenjuje se da je imala smrtnost negdje između 10% i 20%. No to je procijenjeno na temelju povijesnih podataka. Virusi SARS-a i MERS-a imali su još značajno veću smrtnost, no teže su se prenosili. To obično ide tako da se virusi s većom smrtnošću teže prenose, a oni s manjom lakše. Posebnu prijetnju za čovječanstvo u tom je smislu predstavljao virus ptičje gripe H5N1 koji je u ljudskoj populaciji izbio 1997. On je imao vrlo visoku smrtnost od oko 60%. No budući da se prenosio s peradi na ljude, a ne među ljudima, nije odnio puno žrtava. Da se u svinjama rekombinirala ljudska i ptičja gripa, mogli smo dobiti gripu s visokom zaraznošću i visokom smrtnošću, što bi bilo pogubno“, objasnio je.

Jedan od problema u pojavi novog vala moglo bi biti to što on neće morati kretati od početka, iz jednog grada u jednoj državi budući da se covid-19 proširio po cijelom svijetu.

„Neke zemlje s jačom fizičkom izolacijom od ostatka svijeta, poput Islanda ili Novog Zelanda koji su otočne zemlje, možda mogu strogim mjerama, uključujući i zatvaranje granica, potpuno iskorijeniti virus iz svoje populacije, međutim, to je nemoguće za cijeli svijet. Drugim riječima, virus će u većini zemalja, ovisno o mjerama, ponovno izbijati iz žarišta u kojima nije potpuno eliminiran“, kaže naš epidemiolog.

Ako nam val širenja epidemije dođe na jesen ili tijekom zime, problem bi mogao biti u tome što bi se neki pacijenti mogli zaraziti s više virusa istovremeno. To bi, naravno, moglo pogoršati težinu njihove bolesti i uzrokovati veću smrtnosti.

Kolarić kaže da se u Hrvatskoj neki oboljeli testiraju i na gripu i na covid-19, osobito kada je riječ o pacijentima iz domova za starije i nemoćne.

„Za sada nismo otkrili dvostruku infekciju i gripom i covidom-19, međutim, ona je moguća. U takvim slučajevima može se očekivati teži ishod“, kaže Kolarić.

Vezane vijesti

Komentari