fbpx

Subscribe Now

* You will receive the latest news and updates on your favorite celebrities!

Trending News

03 kol 2021

Objava

POLJUDSKI STADION JE ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO: Samo tko ga i kako štiti?
Nogomet

POLJUDSKI STADION JE ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO: Samo tko ga i kako štiti? 

Veličanstven nogometni stadion Poljud proglašen je zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske još 23. studenog 2015. godine. Odluka o proglašavanju Poljuda zaštićenim kulturnim dobrom donesena je na sjednici Stručnoga povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra o – na temelju čega je Ministarstvo kulture donijelo odluku o upisu Poljuda u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara. Jedinstven u svijetu, dovršen prije 41 godinu, izdržao je nalet vremena i dan-danas ostao moderan i atraktivan. Što je neprijeporno zasluga idejnog šefa cijelog projekta gradnje poljudskog stadiona s posebnom namjenom za Mediteranske igre 1979. godine u Splitu. Stadion je projektirao čuveni hrvatski arhitekt, Boris Magaš, i mnogi vole reći da je to zdanje i njegovo životno djelo, makar je Magaš autor brojnih arhitektonskih vrijednosti i bilo bi ga nepravedno suditi samo po zamisli poljudskog stadiona.

Tko je jednom vidio, posjetio, razgledao, pogledao sportsku bitku na poljudskom stadionu u Splitu, taj ga nikad nije zaboravio. Stadion nalik na otvorenu školjku pokraj mora, u predivnom ambijentu ispod brda Marjan, u srcu Kaštelanskog zaljeva, a opet tako blizu centru Splita, poljudski stadion i danas očarava svojom elegancijom, ljepotom, svrsishodnošću i šarmom…

Stadion je i danas jedan od najljepših na svijetu. Što je neprijeporno zasluga idejnog šefa cijelog projekta gradnje poljudskog stadiona s posebnom namjenom za Mediteranske igre 1979. godine u Splitu. Stadion je projektirao čuveni hrvatski arhitekt, Boris Magaš, i mnogi vole reći da je to zdanje i njegovo životno djelo, makar je Magaš autor brojnih arhitektonskih vrijednosti i bilo bi ga nepravedno suditi samo po zamisli poljudskog stadiona.

Stoga, koliko god nekome bilo iznenađenje proglašavanje poljudskog stadiona kulturnom baštinom, činjenica jest da se za takav blistav arhitektonski uradak uistinu moraju pobrinuti i država i naraštaji koji dolaze. Kako se svojevremeno navelo u obrazloženju povjerenstva, veliki stadion splitskog nogometnog kluba Hajduk sagrađen je 1979. godine u splitskom predjelu Poljud, zbog čega i danas nosi naziv Gradski stadion Poljud, a projektirao ga je istaknuti hrvatski arhitekt Boris Magaš (1930.-2013.). Realizacija projekta vezuje se uz VIII. mediteranske igre koje su se 1979. godine održale u Splitu.

Boris Magaš, rođen 1930. godine u Karlovcu, diplomirao je na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1955. godine. Asistent na Katedri za projektiranje istog fakulteta postao je 1956. godine, a asistent na Katedri za teoriju i povijest arhitekture 1961. godine. Sudionik je Salzburškog seminara Američkih studija 1964. godine. Godine 1967. postao je šef projektne grupe Projektnog biroa “Interinženjering” u Zagrebu, a 1969. vodeći projektant Građevno projektnog zavoda u Rijeci.

Na mjesto izvanrednog profesora za predmet “Elementi visokogradnje” na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci došao je 1974. godine. Bio je doktor tehničkih znanosti iz područja arhitekture i urbanizma, a od 1978. izvanredni profesor za predmete “Elementi visokogradnje” i “Zgradarstvo” na Fakultetu graditeljskih znanosti u Rijeci. Bio je i redoviti profesor kolegija “Teorija arhitekture” i “Projektiranje VIII i IX” na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1983. godine. Izvanrednim članom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti postao je 1988., a savjetnik za arhitekturu i urbanizam Predsjednika Republike 1990. godine. Za redovnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1991. godine. Umro je 24. listopada 2013. godine.

Unatoč financijskoj oskudici, stadion se tijekom četiri desetljeća postojanja i nije baš adekvatno održavao i nesumnjivo je ovaj potez bio prava prilika da se pristupi sustavnoj restauraciji i dotjerivanju stadiona. U Ministarstvu kulture išli su toliko daleko pa su podastrli i podatke koje ovaj stadion čine fakat jedinstvenim u svijetu.

Navodi se tako u toj odluci o Poljudu kao kulturnom dobru, “da je stadion izniman i višestruko zanimljiv u arhitektonskoj kompoziciji. Iz ortogonalne projekcije, iz zraka, njegova je forma čisti krug, dok je iz središnje osi rastvorena školjka. Bokove školjke koji su u unutrašnjosti izdignuta lučna gledališta (tribine), iz vana pridržavaju moćna armiranobetonska rebra. Gledališta su postavljena na zapadnoj i istočnoj strani , dok je razdjelnica ostavljena kao slobodan i nenatkriven prostor. Tlocrtnom i lučnom formom, rešetkasti krov smione metalne konstrukcije, prati gledalište. S obodne zone oko stadiona, 12 mostova širine 6 metara i s rasponom od 30 do 40 metara, te 8 ulaznih stubišta, vode posjetitelje neposredno u gledalište. Mostovi nadvisuju duboki rov u kojemu su, ispod tribina, smješteni poslovni prostori. Pristup samom terenu omogućavaju tri glavna ulaza, a na sjevernom dijelu zapadne tribine je ulaz za natjecatelje i svečane mimohode. Zona oko stadiona, površine 60.000 četvornih metara namijenjena je pješacima, a sastoji se od asfaltiranih i zelenih površina”.

Koliko je pomno pripremao izgradnju poljudskog stadiona i koliko je Magaš bio ispred vremena, svjedoči i samo puko nabrajanje arhitektonskih podataka utkanih u kompletan projekt stadiona na Poljudu. Osim izvanredne školjkaške strukture, stadion je zanimljiv i raritetan po jedinstvenoj krovnoj konstrukciji težine čak 680 tona, površine 18.000 četvornih metara, dimenzija 205 x 47 metara čiji su projektanti, prema autorskoj zamisli Borisa Magaša, u natječajnom radu Marijan Blažina, dipl. inž. građ., a u izvedbenom radu i izradi tehničke dokumentacije Boženko Jelić, dipl. inž. građ. i mr. Ante Mihanović, dipl. inž. građ.

Krovna konstrukcija tipa Mero ima raspon od 206 metara i najveća je te vrste u svijetu, a njezin sferni oblik je također novina prvi put izvedena u svijetu. Na krovu je smješteno 680 reflektora što poljudski stadion čini jednim od najbolje osvijetljenih na svijetu. K tome, cijeli krov od materijala, lexana, napravljen je tako da upije i do 70 posto ultraljubičastih zraka, što bitno smanjuje temperaturu na tribina ispod samog krova.

Stadion je prvotno napravljen s kapacitetom od 50 tisuća gledatelja, jer su sjeverna velika tribina i dvije male južne bile predviđene sa stajaćim mjestima. Zbog novih pravila Fife i zabrane stajaćih mjesta, sada su i jug i sjever prekriveni stolicama i današnji kapacitet Magaševog zdanja je 35 tisuća gledatelja. Rekord stadiona, govori se o nazočnosti više od 60 tisuća ljudi na tribinama, zabilježen je na prvenstvenoj utakmici Hajduka i Dinama, 28. veljače 1982. godine.

Na tribine vodi 20 ulaza s isto toliko mostića i kada je stadion primao 50 tisuća gledatelja toliki broj ulaza omogućavao je da se stadion napuni ili isprazni za samo – osam minuta. S današnjim kapacitetom od 35 tisuća posjetitelja stadion se zbog tolikog broja ulaza može napuniti već za pet minuta, ili isprazniti…

Igralište na stadionu je olimpijskih razmjera. Travnjak je dimenzija 105 x 68 metara. Uokolo travnjaka je osam atletskih staza, a duž istočne strane dvostruko skakalište za skok u dalj i troskok. Uz atletsku stazu su i zaletišta za skok u vis i skok s motkom, sektori za bacanje kugle, diska, kladiva i koplja. Ukupna površina presvučena tartanom je 7300 četvornih metara.

Posebna priča su prostori u utrobama tribina, golemi poslovni i skladišni prostori koje koristi ne samo klub, već i tvrtke. Ispod zapadne tribine, na 11.000 četvornih metara, smještene su svlačionice, saune, mali bazeni, dvije male dvorane, velika dvorana s umjetnom travom, spavaonice, uredi, dva svečana salona, TV dvorana, dvorana trofeja, klupske prostorije, kuhinje, praonice, skladišta i sanitarni čvorovi. Na površini od 9100 četvornih metara ispod istočne tribine nalazi se golemi poslovni prostor.

Sveukupno, iako moderan i poseban, stadion na Poljudu uklopio se u ambijent kao da je oduvijek na tom mjestu. Ispod planina koje sa sjeverne strane čuvaju Split kao na dlanu i odmah pokraj mora, Magašev model školjke srastao je s okolinom na nevjerojatno topao, intiman način.

Osim Mediteranskih igara 1979. godine, na stadionu se 1990. održalo Europsko atletsko prvenstvo na kojem su padali europski i svjetski rekordi. Francuska štafeta na 4×100 m srušila je svjetski rekord, rezultatom 37,79. Podijeljeno je čak 165 medalja, 125 puta su se u zrak digle pobjedničke zastave, te su odsvirane 43 himne. Bilo je nazočno čak 1200 izvjestitelja iz cijelog svijeta. Svjetla športske atletske Europe bila su uperena prema Poljudu.

Multifunkcionalnost Hajdukovog stadiona nije se pokazala samo na sportskim priredbama, već i na estradnim događanjima. Svake se godine na poljudskom stadionu održava Ultra festival elektronske glazbe kojeg posjećuje nekoliko desetaka tisuća ljudi iz cijelog svijeta. Zapamćeni su i brojni koncerti na Poljudu – Miše Kovača, Thompsona, Rogera Waterska i drugih…

Hajduk je na ovom stadionu pred prepunim tribinama igrao brojne antologijske utakmice i prvenstva bivše države i hrvatske Prve lige, a u sjećanju su međunarodne utakmice protiv Honveda, Sparte, Tottenhama, Rome, Hamburga, Waregema, Torina…

Hrvatski nogometni savez neozbiljno je i nekorektno često izbjegavao igranje hrvatske reprezentacije na poljudskom stadionu, nedavno j ei to prekinuto organizacijom utakmice Hrvatske protiv Mađarske.

Sve ovo lijepo stoji. No, ostaje samo jedno pitanje. Krucijalno. Brinemo li se mi o toj našoj kulturnoj baštini? Kako danas stadion izgleda, napose krovna konstrukcija koja se mora podvrgnuti sanaciji – činjenica da je stadion zaštićen kao kulturna baština – niti se ne primjeti.

Vezane vijesti

Komentari