Najveći uspjeh Dinama svakako je osvajanja Kupa velesajamskih gradova u sezoni 1966./67. kada je ukupnim rezultatom 2-0 slavio u finalu nad Leeds Unitedom. Međutim, malo je onih koji znaju da je Dinamo i nekoliko godina prije, točnije u sezoni 1962./1963., ostvario veliki uspjeh, drugo mjesto u već spomenutom natjecanju.

Dakle, 1967. godine, točnije 6. rujna zagrebački Dinamo je osvojio Kup Velesajamskih gradova nakon što je u finalu pobijedio sjajni Leeds United sa slavnim Jackijem Charltonom i škotskim legendama Billyjem Bremnerom i Peterom Lorimerom. U dvije utakmice Dinamo je nadvladao Leeds 2-0 i 0-0. U Zagrebu su pogotke postigli tada 19-godišnji Marijan Čerček i Krasnodar Rora. Bilo je to dovoljno za veliko slavlje ‘purgera’ i najveći uspjeh hrvatskog klupskog nogometa do danas.

Dakle, što je Kup velesajamskih gradova? Odgovor je lak, to je natjecanje bilo preteča kasnijeg Kupa Uefa. Enciklopedijski rečeno, Kup velesajamskih gradova je klupsko europsko natjecanje koje
je zamislio i pokrenuo Ernst Thommen dok je bio dopredsjednik krovne europske nogometne organizacije. Još 1955. godine u Baselu je okupio predstavnike 10 europskih gradova velesajamskih domaćina (Barcelona, Basel, Birmingham, Frankfurt, Kopenhagen, Laussane, Leipzig, London, Milano i Zagreb) i predložio organizaciju natjecanja gradskih reprezentacija.

Prvo izdanje zamišljeno je kao dvogodišnje natjecanje, no održavanje se protegnulo na tri godine. I sljedeća dva izdanja, 1958-60. i 1960–61., održana su kao natjecanje gradskih vrsta, a od sezone 1961–62. postaje jednosezonsko klupsko natjecanje u koje je svaki član Uefe imao pravo poslati do tri kluba. Broj sudionika, konkurencija i ugled stalno su rasli. Od sezone 1971–72. organizaciju preuzima Uefa i mijenja mu naziv u Kup Uefa.

Dinamo je sjajno igrao u ovome natjecanju, još 1963. godine plasirao se u finale, no nedostajao je zadnji iskorak, u finalu je poražen protiv prejake Valencije.

No, samo tri godine kasnije Dinamo je opet igrao izvanredno i s nekoliko rezultata potvrdio da će biti jedan od pretendenat za osvajanje naslova Kupa velesajamskih gradova. Valja izdvojiti pobjedu protiv snažnog Milana u drugoj polovici 1966. godine u Srednjoeuropskom kupu, a odmah početkom sljedeće godine Dinamo je u prijateljskoj utakmici pobijedio tada najbolju europsku momčad, Celtic s 1-0, pogotkom Zambate. Uzgred budi rečeno, nekoliko mjeseci kasnije Celtic je postao europski prvak, svladavši u Lisabonu u finalu milanski Inter. Zapravo, nije teško ustvrditi, Celtic i Dinamo te su sezone bili najbolji europski klubovi.

Ipak, na početku natjecanja u Kupu velesajamskih gradova Dinamo je na mahove izgledao i neuvjerljiv. Već u prvom kolu Dinamo je bio na rubu ispadanja i to protiv objektivno kud i kamo slabijeg Spartaka iz Brna. Prvu utakmicu Dinamo je izgubio 0-2, u uzvratnom dvoboju je pobijedio s istim rezultatom i ždrijebom, sudačkim bacanjem novčića morao se odlučiti pobjednik. Ni do danas nije razjašnjena tajna, odmah nakon što je sudac bacio novčić te nakon njegovog pada Slaven Zambata počeo je veselo skakati oko novčića. Odmah su ga zagrljajem poklopili njegovi suigrači. Je li novčić pao na pravu, Dinamovi stranu ni do danas nije znano, mnogi smatraju da je Zambata posegnuo za trikom. I u tome vide nastanak Dinamovog prokletstva u europskim natjecanjima zadnjih desetljeća…

U drugom kolu takoder se Dijamo mučio protiv škotskog Dunfermlinea u kojem je igrao Alex Ferguson, kasnije čuveni trener Manchester Uniteda. Škotskoj je Dinamo poražen s 2-4, u Zagrebu je pobijedio s 2-0 i na temelju pogodaka u gostima prošao dalje. Nije bilo lako ni u 3. kolu, u nadmetanju s rumunjskim Ploestijem, iako je prvi dvoboj u gostima uspješno apsolviran s 1-0 pobjedom u uzvratu u Zagrebu igralo se bez pogodaka, makar su rumunjski nogometaši opasno prijetili i jurišali.

U sljedećem kolu, bio je to već četvrtfinale, Dinama je čekao Juventus. Početni optimizam, nakon teških bojeva u prethodnim utakmicama, možda je malo i splasnuo. No, već u Torinu u prvoj utakmici Dinamo je blistao, na kraju je bilo 2-2, a Juventus je izjednačio u zadnjim sekundama utakmice. Tako je samo produžio nadu, jer je u Zagrebu pred punim Maksimirom doživi težak, najgori poraz tih godina. Pogocima Novaka, Mesića i Belina Dinamo je protiv čuvene “stare dame” trijumfirao s čak 3-0!

U polufinalu je bilo i teško i urnebesno. Teško, jer je Dinamo nakon prve utakmice u Frankfurtu protiv Eintrachta bio tri gola u zaostatku, urnebesno jer je u uzvratu na maksimirskom stadionu pobijedio s 4-0. Bila je to dramatična i šokantna utakmica, nakon 90 minuta Dinamo je golovima Lamze, Zambate i Novaka tri minute prije kraja dosegao prednost njemačke momčadi. Krenulo se u produžetke, u 102. minuti Lamza je srušen u prodoru, suđen je jedanaesterac, a odgovornost je uspješno preuzeo Rudi Belin. Zabio za odlazak Dinama u veliki finale protiv Leeds Uniteda, tada istinskoj perjanici engleskog nogometa.

U toj, možda najboljoj utakmici Dinama svih vremena nastupili su: Škorić, Blašković, Brnčić, Mesić, Belin, Ramljak, Novak, Gucmirtl, Zambata, Lamza i Rora.

Nakon utakmice, tijekom slavlja s balkona je pao, u vili Rebar, Stjepan Lamza, teško se ozlijedivši. Njegovo oporvak bio je dugotrajan, vratio se nogometu, ali više nikad na onaj način kako ga je prezentirao prije te ozljede. I danas svjedoci tvrde da je utakmica protiv Eintrachta bila najbolja u Lamzinoj karijeri.

Bil sam pijan, pal sam s balkona i ničega se ne sjećam, govorio je kasnije novinarima Lamza.

Dinama je čekao finale, Leeds je bio prepun izvrsnih igrača, uz proslavljenog Jackie Charltona bili su tu još Bremner, Gray, Lorimer, Sprake, O’Grady… Prva utakmica igrala se u Zagrebu i Leeds je potpuno nadigran, Dinamo je tukao 2-0, a zgoditke su postili Čerček i Rora. Mogla je pobjeda biti i uvjerljivija, novinari su pisali da je “pobjeda lijepa, ali možda ne i dovoljna”. Da, toliko je Leeds bio jak da se sumnjalo u usojeh čak nakon 2-0 pobjede u prvoj utakmici.

U uzvratu na Elland Roadu, tom nogometnom hramu, Leeds je krenuo iz sve snage, sve je dao u napad, no pogodak nije zabio. Vratar Škorić branio je sjajno, dovodio do očaja publiku i napadače Leeds Uniteda. Slaven Zambata, Dinamov kapetan primio je prigodan pokal od predsjednika Fife, Staney Rousa.

Treneri te zlatne momčadi bili su Branko Zebec i Ivica Horvat, a Kup su osvojili: Zlatko Škorić, Branko Gračanin, Filip Blašković, Rudolf Belin, Denijal Pirić, Krasnodar Rora, Marijan Čerček, Slaven Zambata, Marijan Brnčić, Mladen Ramljak, Josip Gucmirtl, Stjepan Lamza. Treneri su bili Branko Zebec i Ivica Horvat.