fbpx

Subscribe Now

* You will receive the latest news and updates on your favorite celebrities!

Trending News

31 lis 2020

Objava

SEROLOŠKI TESTOVI I SCREENING NACIJE: Cijela populacija se ne može testirati
foto: KBC Sestre milosrdnice
Korona virus

SEROLOŠKI TESTOVI I SCREENING NACIJE: Cijela populacija se ne može testirati 

Predstojnik Kliničkog zavoda za kemiju KBC-a Sestre milosrdnice i voditelj laboratorija za testiranje Mario Štefanović rekao na N1 televiziji da procjenjuje kako će se novom razinom količine testiranja situacija poboljšati.

Rekao je kako će se tek vidjeti što će primjerice Švedska dobiti ili izgubiti posve drugačijim pristupom borbi protiv koronavirusa.

Štefanović kaže da su samoizolaciju djelatnika jako dobro organizirali i da su pri povratku na posao svi testirani. Otkako su prije dva tjedna uveli testiranja djelatnika, svi nalazi su negativni.

“Oprezni smo jer iako su molekularni testovi za prisustvo virusa najviše moguće pouzdani, ništa nije sto posto. Možete imati situaciju u kojoj je prekratko vrijeme prošlo od zaraze virusom pa nećete uspjeti dokazati dovoljnu količinu virusa u brisu pa bi rezultat mogao biti lažno negativan. Ili situaciju u kojoj je nakon završetka infekcije količina virusa u dovoljnom broju opala u brisevima pa je opet moguće pokazati lažno negativan rezultat, a pacijent je još infektivan. Takvih se situacija bojimo da ne izdamo lažno negativan rezultat pa je dobro unutar 48 sati još jednom potvrditi negativnost rezultata testa da bismo bili sigurni”, rekao je.

Komentirajući serološke testove i njihovu važnost, Štefanović je rekao:

“Ti testovi nisu zamjena za molekularne. Molekularni testovi dokazuju akutnu fazu prisustva virusa osobe koja ga može širiti. Serološki testovi nadopunjuju priču s dijagnostikom i mogu pokazati dvije važne stvari. Jedna je kroz ispitivanje dijela populacije, npr. skupinu od 1000 pacijenata, ako utvrdimo da su u određenom postotku prisutna antitijela, te osobe su bile u kontaktu s virusom bilo da su preboljele bolest ili su bili asimptomatski, kod tog postotka mogli bismo saznati koliki dio populacije je bio zahvaćen virusom i koji je stekao, pretpostavljamo, određeni imunitet. Još ne znamo koliko će taj imunitet trajati jer imamo premali broj podataka, iako ima naznaka da će se imunitet zadržati bar neko vrijeme, mjesecima, možda koju godinu. I druga stvar, je li osoba stekla imunitet, tj. preboljela bolest i kao takva neko vrijeme će biti pošteđena nove zaraze tim virusom, npr. kod zdravstvenih djelatnika koji bi mogli biti vraćeni u sustav s obzirom na to da su preboljeli bolest i više ne mogu biti zaraženi. To znanost tek treba potvrditi. Testovi određuju dva tipa protutijela – jedna koja se razvijaju odmah nakon zaraze i kraće su vrijeme prisutna – i druga, koja se javljaju kasnije i duže traju – mjesecima, godinama, a kod nekih zaraznih bolesti cijeli život. To nam je želja.”

“Istraživanja su potvrdila da je koronavirus jedan od virusa koji se vrlo često mijenja tijekom svojeg množenja među populacijom i te promjene mijenjaju njegovu strukturu protiv koje se ljudi bore antitijelima. Antitijela koja smo proizveli možda u sljedećem kontaktu sa sličnom strukturom virusa neće više biti dovoljno djelotvorna pa ćemo biti u riziku da opet obolimo od iste bolesti”, istaknuo je Štefanović.

Pojasnio je i što znači screening nacije koji se u posljednje vrijeme češće spominje:

“Cijela nacija se neće moći testirati jer ne može napraviti screening s četiri milijuna testova za cijelu Hrvatsku. Ali u takvim situacijama je moguće odrediti skupinu, npr. 1000 bolesnika u nekoj regiji ili 1000 ljudi. U tom broju ćete odrediti svima status stanja antitijela i tako doći do podatka u kojem postotku su ljudi bili u kontaktu s virusom, koliko ga je preboljelo i tako ćete imati sliku koja se može preslikati na cijelu populaciju, tako se dobije prilično precizan pokazatelj.”

Vezane vijesti

Komentari