fbpx

Subscribe Now

* You will receive the latest news and updates on your favorite celebrities!

Trending News

25 velj 2021

Objava

UMRO NAJSTARIJI HRVATSKI OLIMPIJAC Duje Bonačić, zlatni 1952. u Helsinkiju
Ostali sportovi

UMRO NAJSTARIJI HRVATSKI OLIMPIJAC Duje Bonačić, zlatni 1952. u Helsinkiju 

“U Splitu je noćas, nakon kratke i teške bolesti, u 91. godini života preminuo Duje Bonačić, legendarni veslač splitskog Gusara, osvajač prve hrvatske zlatne olimpijske medalje 1952. godine u Helsinkiju u četvercu bez kormilara. Barba Duje, dosadašnji najstariji hrvatski olimpijac, pridružio se tako u vječnosti ostalim članovima legendarnog Gusarova četverca: Petru Šegviću, Mati Trojanoviću i Velimiru Valenti,” objavljeno je na stranicama Hrvatskog olimpijskog odbora.

Duje Bonačić rođen je u Splitu 10. travnja 1929. godine. Odmah po rođenju dobio je ime po zaštitniku rodnog grada, svetom Dujmu. Nepoznato je u javnosti da je ime dobio upornošću svoje bake koja je, iako podrijetlom Novak s otoka Hvara, iznimno štovala patrona grada Splita i željela da njezin unuk, rođen 10. travnja, ponese to lijepo ime. U svom Gusaru bio je sve: veslač, trener, član uprave i predsjednik kluba. Bio je istaknuti sportski djelatnik koji je desetljećima predstavljao „pojam“ odanosti i potpore mladim generacijama, ali i „legendu“ splitskog sporta uopće. Na svoju i Gusarovu Matejušku stigao je 1945. godine. Kao što je za časopis Veslanje rekao u studenome 1999. godine, njegov najbolji prijatelj, također pokojni Velimir Valenta: „Pere, Duje, Jerko Matošić i ja, mi smo grijali klupe u istom razredu “realke” u Teslinoj ulici. Kao i uvijek Duje je bio spiritus movens, on nas je iz razreda doveo u veslaonicu Gusara.“

Premda je izabrao veslanje, Duje je kao gimnazijalac i plivao. U nizu najdražih regata nezaobilazno je spominjao svoje prvo Državno prvenstvo u Šibeniku 1946. godine, gdje je s Lipanovićem, Hrbokom i Brkeljićem veslao u četvercu pomlatka i osvojio treće mjesto. Osobito mu je bila draga pobjeda s tromeča Jugoslavije, Austrije i slobodnog teritorija Trsta na Bledu, gdje su nastupili protiv izuzetno jake posade Austrijanaca koju su ostavili 34 sekunde iza sebe, što je poražene po tadašnjim pravilima izbacilo iz daljnje utrke za bodovima. Najvećom nepravdom smatrao je diskvalifikaciju na Europskom prvenstvu u Milanu 1950. godine, kada su im oduzete srebrne medalje.
Svoj najveći uspjeh postigao je, jasno, na Olimpijskim igrama 1952. godine u Helsinkiju, gdje je kao štroker čuvenog Gusarovog četverca osvojio zlatnu olimpijsku medalju. Reprezentativac Jugoslavije bio je od 1950. do 1952. godine. Gusarov četverac je 1952. godine proglašen najboljim sportskim kolektivom u Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Nakon završenog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, po povratku u Split devet je mjeseci radio u Gusaru kao profesionalni trener. Potom se zaposlio u Tehničkoj školi, iz koje se uskoro izdvojila Pomorska škola u kojoj je proveo glavninu svog radnog vijeka. Predavao je kao vanjski suradnik na Višoj pomorskoj školi u Splitu i Zadru. Dugi niz godina bio je član uprave Gusara i predsjednik tehničke komisije kluba, ali i član predsjedništva te predsjednik Stručne i Izborne komisije Veslačkog saveza Jugoslavije. Godine 1983. u jednogodišnjem mandatu obnašao je dužnost predsjednika Gusara. Dugi niz godina bio je savezni veslački sudac. Kao odlični organizator vodio je kompletnu organizaciju Balkanskog prvenstva u Splitu 1981. godine.
Trinaest godina bio je direktor Pomorske škole u Splitu te je na toj funkciji bio i član Zajednice pomorskih škola Jugoslavije. Tim je tijelom predsjedavao osam godina. Devet je godina radio kao prosvjetni savjetnik za područje Dalmacije, a posljednju godinu pred odlazak u mirovinu bio je direktor Zavoda za prosvjetno-pedagošku službu Dalmacije. Kao mnogi veslači, po završetku karijere bavio se jedrenjem. Svojim malim krstašem Perla osvojio je mnoga prva mjesta na srednjodalmatinskim regatama. Bio je prvi predsjednik Jedriličarskog kluba Zenta te njegov doživotni počasni predsjednik i utemeljitelj Škole jedrenja Zenta, kroz koju su učile brojne generacije splitske djece.

Posebna Dujina strast bila je snimateljska kamera. Kao aktivan član Kino kluba Split osvajao je nagrade na domaćim festivalima amaterskog filma. Zahvaljujući tom hobiju, u njegovoj osobnoj bogatoj arhivi krije se i veliko audio-vizualno bogatstvo Gusarove povijesti.
Među brojnim priznanjima, plaketama i diplomama za svoj sportski rad, ističe se Orden Danice Hrvatske s likom Franje Bučara, kojim ga je 2003. godine odlikovao predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Godine 1999. dodijeljen mu je trofej Hrvatskog olimpijskog odbora za životno djelo. Kao član slavnog četverca Gusara iz Helsinkija 1952. godine, od 2007. godine počasnik je Kuće slave splitskog športa.
O terminima komemorativnog oproštaja i posljednjeg ispraćaja Duje Bonačića javnost će biti pravovremeno izviještena.

Vezane vijesti

Komentari